|
ISTORIJAT OBRTA
Govoriti o obrtu u današnjem vremenu vrlo je složena
materija. Kažu da je obrt star koliko i ljudski rod. Ta
kazivanja su dokazivana i odavno dokazana. Od najstarijih
vremena ljudi su imali potrebu za određenim proizvodima i
uslugama. U stara vremena neki su bolje izrađivali neke
predmete, a drugi su bolje pružali neke usluge. Kako se
čovječanstvo razvijalo tako su se izučavali zanati potrebni za
obavljanje neke proizvodnje ili nekih usluga.
Nepobitno je da u
svakom društvenom uređenju do sad, a i u savremenom budućem
dobu trebaju proizvodi i usluge koji će moći raditi samo
obrtnici. Na našim prostorima su te ljude zvali različitim
imenima; zanatlije, esnafi, majstori i obrtnici. Devedesetih
godina nazvaše ih poduzetnici, što je totalno pogrešno. Svi ti
silni nazivi zavisili su od političkog uređenja ili
nacionalnog okruženja.
Na području Bosne i
Hercegovine historija obrta je veoma bogata. Do danas su
ostali tradicionalni načini izrade raznih predmeta i pružanje
raznih usluga. Vrijeme je prolazilo, a obrt je ostajao i
opstajao. Ljudi su umijeće obrta prenosili s koljena na
koljeno, a uz to generacije su u obrtu nalazile svoju
egzistenciju.
Zvanični podaci
govore da na području Bosne i Hercegovine sada ima
registriranih oko 75.000 samostalnih obrtničkih radnji u
različitim zanimanjima. Na području Federacije Bosne i
Hercegovine registrirano je oko 48.000 samostalnih obrtnika, a
na području Unsko-sanskog kantona ima oko 3.500 obrtničkih
radnji. Kada se ovim brojkama dodaju i obrtnici koji su
registrirani kao društva sa ograničenom odgovornošću dobije se
fascinantan broj koji se ne može zanemariti.
U ovom uvodu
nezaobilazno je pomenuti iskustvo obrtnika u svom
organizovanju nakon drugog svjetskog rata. Dakle, odmah po
završetku rata obrtnici su počeli vlastito organizovanje u
zanatska udruženja, zanatske komore i zanatske zadruge.
Organizirani su razni kursevi, seminari i predavanja. Za to
vrijeme i socijalistički sistem to je bila jedina mogućnost
pokretanja nekakove proizvodnje i pružanja usluga, a uz to i
obnova ratom porušene Zemlje.
Kako je vrijeme prolazilo i obrt bivao sve
organizovaniji postojala je opasnost da se privatni sektor
ojača i poprimi obilježja kapitalizma. Raznim ograničenjima i
instaliranjem privrednih komora ta opasnost se smišljeno
otklonila. Rušenjem dualnog sistema obrazovanja i uvođenjem
usmjerenog obrazovanja obrt se marginizira. Raznim zakonskim
rješenjima obrtnici se stimulišu za neke druge vidove
organizovanja. Tu su mogućnost da se osnuje ugovorna
organizacija udruženog rada, a poslije i privatno poduzeće. To
su bile smišljene aktivnosti sistema na udruživanju obrtničke
čitave imovine sa državnim ništa i ubiranja golemih taksi po
tom osnovu. Tako se obrt planski uzdizao i planski padao
pedeset godina.
U ratnim godinama
posljednjeg rata obrtnici su, najčešće, ostali vjerni svom
obrtu i za svoje vojske proizvodili i pružali usluge. Nadali
se da će po završetku rata ostati obrtnici, ali i da će im se
pružiti bolje mogućnosti vlastitog organizovanja i dostojnije
egzistencije.
Začuđuje podatak da
se obrtu na području čiteve Bosne i Hercegovine poslije rata
posvetilo tako malo pažnje i da se nije shvatilo da je to
jedina istinska šansa za početak obnove i privredni razvoj.
Činjenica je da su propisi koji regulišu obrt ostali iz
prijašnjeg sistema i da su davno prevaziđeni. Ako se Bosna i
Hercegovina deklarisala da nije protiv privatnog kapitala onda
je trebalo donijeti zakon o obrtu i na taj način omogućiti
organizovanje obrta i svega što obrt prati.
Na prostorima
Federacije Bosne i Hercegovine obrtnici sedam godina traže
donošenje zakona o obrtu, a na području Republike Srpske
nedavno je donesen zakon koji reguliše ovu oblast. Umjesto
traženog zakona o obrtu oba entiteta su odmah po završetku
rata donijeli zakon o privrednim društvima, a Federacija i čak
više izmjena tog zakona. Po tom zakonu moguće je da se obrtnik
druži sam sa sobom ili da se druži s kim hoće. Čak je moguće
da se obrtom bavi i onaj ko nije obrtnik, ali u svojstvu
pravnog lica.
U nedostatku
zakonske regulative, neorganizovanosti, neobavještenosti i
različitog tumačenja obrta međunarodne organizacije i donatori
zaobilaze obrtnike. Nije to ništa neobično, jer ako nekom
kažete da imate biznismene, poduzetnike i male privrednike, a
on k tome ne razumije te pojmove ili će odustati ili će
predložiti neku edukaciju za iste. Ako tome dodate da želite
da stranci ulažu u mala i srednja poduzeća privatnog tipa, a
pri tom ne govorite o obrtu koji je u čitavoj Evropi u trendu
onda ste ga totalno zbunili. On tako zbunjen uz pristanak
naših silnih ministarstava i agencija osniva novu organizaciju
za «EDUCIRANJE» novih menadžera, za pomoć u osnivanju novih
poduzeća, za kreditiranje malog biznisa i tako odlaze budžeti
donatora u bespovrat.
Ova publikacija bi
trebala biti vodič za sve one koji se namjeravaju baviti
obrtom ili u obrtu potražiti radno mjesto za sebe ili člana
svoje obitelji. Isto tako bi trebala biti koristan putokaz za
sve one koji se obrtom bave dugi niz godina ili su obrt
nedavno otpočeli.
Bez imalo uvijanja
mora se priznati da je obrt veoma složen i težak način
privređivanja. Posebno je težak početak, jer obrtnik može
računati samo na sebe i svoj kapital, mora znati da za svoje
poslovanje odgovara svom svojom imovinom.
Postoje i dobre
strane obrta. Kao osnovno vrlo je široka lepeza proizvoda u
malim serijama, a isto tako i usluga koje svaka sredina
potražuje, mogućnost učenja i stvaranja svojim rukama,
jednostavnost vođenja poslovnih knjiga i organizovanja prema
vlastitoj želji.
Ovdje će se
postaviti osnovna pitanja o obrtu i dati adekvatni i
nepristrasni odgovori. Cilj je proširenje postojećeg znanja o
obrtu i šta čeka sve one koji žele da postanu članovi velike
porodice obrtnika.
ŠTA JE
TO OBRT ?
Obrt je samostalno i
trajno obavljanje dopuštenih i registrovanih privrednih
i drugih djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju od
strane obrtnika sa svrhom postizanja dobiti, koja se ostvaruje
proizvodnjom, prometom ili pružsnjem usluga na
tržištu.
Povratak na
vrh
ŠTA SU
OSNOVNE KARAKTERISTIKE
OBRTA?
Obrtom se mogu
baviti pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonima
propisane uslove.
Obrti mogu biti:
slobodni obrt, vezani obrt i posebni obrt.
Za slobodne obrte ne
traži se majstorski ispit, za vezane obrte neophodan je
majstorski ispit, a povlaštene obrte mogu obavljati samo oni
kojima to odobri nadležno ministarstvo ovisno o vrsti
obrta.
Obrt mogu obavljati
samo registrirani obrtnici.
KAKO SE
OSNIVA SAMOSTALNI OBRT
?
Za osnivanje
slobodnog i vezanog obrta podnosi se zahtjev nadležnom
općinskom organu.
Za osnivanjeposebnog
obrta zahtjev se podnosi nadležnom općinskom, kantonalnom ili
federalnom organu, osvisno o tome koji je obrt u
pitanju.
Uz zahtjev se
prilažu sljedeća dokumenta:
1. Uvjerenje o
državljanstvu
2. Sanitarni list (ako je za
obavljanje djelatnosti zdravstvena sposobnost
propisana)
3. Dokaz za poslovni prostor
(upotrebna dozvola, dokaz o pravu korištenja poslovnog
prostora, kao i dokaz komisije o ispunjavanju
minimalno-tehničkih uslovsa za obavljanje dotične
djelatnosti)
4. Uvjerenje zavoda za
zapošljavanje da niste u radnom odnosu ili potvrda o radnom
odnosu
5. Uvjerenje o nekažnjavanju i da
nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja
djelatnosti
6. Uvjerenje poreske uprave da
nema neizmirenih poreskih obaveza
7. Dokaz o završenom stepenu
stručne spreme (ovisno o vrsti obrta).
8. Taksa općini (iznos zavisi od
nadležne općine)
Sve priložene kopije dokumenata moraju biti
ovjerene od nadležnog suda ili općine.
Općina ili nadležno ministarstvo rješenje za
rad izdaju u roku do 30 dana ako su ispunjeni svi uslovi za
otvaranje obrta.
Nakon dobijanja odobrenja za rad od
statističkog zavoda se dobija identifikacijski broj, te nakon
toga se otvara transakcijski račun kod poslovne
banke.
Po dobijanju odobrenja obrtom se mora početi
do šest mjeseci inače se obrt briše iz evidencije.
Troškovi za
otvaranje samostalnog obrta su od 250,00 do 500,00 KM, što
zavisi od vrste obrta i općine na čijem će se području obrt
obavljati.
Kako se osniva obrt u okviru pravnog
lica
Osnivanje društva je propisano Zakonom o
privrednim društvima. Uobičajeno je da se društvo osniva za
obavljanje velikog broja privrednih djelatnosti koje će moći
obavljati u svom djelovanju. Po izvršenom upisu u sudski
registar osnivači i direktor društva procjenjuju koja će
djelatnost društva biti dominantna i tako u zavodu za
statistiku određuju šifru djelatnosti. Pored osnovne društvo
se može baviti sa više djelatnosti. Za svaku djelatnost
društvo mora dobiti rješenje nadležnog kantonalnog
ministarstva ili općine o ispunjavanju propisanih
minimalno-tehničkih uslova za određenu djelatnost. Društvo sa
ograničenom odgovornosti može osnovati jedno ili više lica. Za
osnivanje društva potrbno je: odrediti naziv firme, napraviti
odluku ili ugovor o osnivanju, statut društva, odrediti
direktora društva i popuniti propisane obrasce za
registraciju, što čini notar.
Nakon dobivanja Rješenja o upisu društva u
sudski registar neophodno je: sve priloge i rješenja
fotokopirati i ovjeriti pet puta, izraditi pečat društva,
podnijeti zahtjev za statistički broj, skopiti ugovor sa
poslovnom bankom i otvoriti žiro-račun, podnijeti zahtjev
federalnom ministarstvu za trgovinu za dobivanje rješenja o
vanjskotrgovinskom poslovanju, podnijeti zahtjev za carinski
broj, podnijeti zahtjev nadležnom kantonalnom ministarstvu ili
općini za dobivanje rješenja o ispunjavanju
minimalno-tehničkih uslova za određenu djelatnost. Po
dobivanju svih ovih dokumenata društvo može početi sa
radom.
Procedura upisa u sudski registar traje oko
30 dana, a isto tako i dobivanje ostalih
dokumenata.
Pogrešno je mišljenje da se upisom društva u
sudski registar može baviti svim i svačim. Zapravo se ne može
baviti ničim sve dok se ne dokaže da za planiranu djelatnost
društvo ispunjava propisane uslove. Isto se odnosi na
obavljanje obrta u sklopu privrednog društva.
Troškovi pribavljanja rješenja o
ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova za obrtničku
djelatnost u sklopu pravnog lica su otprilike kao i kod
samostalnog obrtnika.
Troškovi za osnivanje društva sa ograničenom
odgovornosti su oko 4.000,00 KM uključujući osnivački ulog od
2.000,00 KM.
Povratak na
vrh
KAKO
IZGLEDA OBRT U EVROPI ?
Obrt u Evropi je
primjeren standardu stanovnika pojedinih država. Zajedničko za
većinu Evropskih zemalja je to da je obrt vrlo organiziran,
dobro planiran po naseljima, gradovima i regijama, služi općem
dobru građana i samih obrtnika, organiziran je u svoje
obrtničke komore i ima vrlo kvalitetne banke za praćenje u
radu i razvoju. Sistem obrazovanja je prilagođen obrtničkim
potrebama.
KAKO IZGLEDA NAŠ OBRT?
Obrt na našim
prostorima je neorganiziran. Obrtnici su obično tradicionalno
i porodično ušli u obrt. Zakonska regulativa je neadekvatna i
komplicirana. Poreska politika nestimulativna i vrlo kruta. Ne
postoje banke koje će pod povoljnim uslovima kreditirati
obrtnike. Na obrtnike se gleda kao na poseban sloj ljudi, što
je nasljeđe iz socijalističkog sistema. Obrtnici su nespremni
za bilo kakvo organizovanje u vlastite asociacije i to je iz
razloga prevara u bivšem sistemu. Vrlo je raširena nelojalna
konkurencija i crno tržište.
Sistem obrazovanja
je dugi niz godina neadekvatan za obrtnike.
Povratak na
vrh
ZAŠTO BAŠ OBRT ?
Odgovori na
prethodna pitanja ne daju puno razloga za otvaranje obrta, ali
u svakom vidu organizovanja i počinjanja nekom djelatnošću
postoje mnogi problemi. Možda je momentalno jednostavnije
otvaranje obrta kroz vid nekog društva, ipak valja imati na
umu da su problemi u tom vidu veći u budućnosti i vođenje
društva složenije.
Da bi se neko,
posebno mladi, opredijelio za otvaranje obrta mora znati
istinu o obrtu trenutno i upoznati se sa obrtom koji planira
za svoju budućnost.
Razlozi za otvaranje obrta su:
• Potreba za
samozapošljavanjem
• Posjedovanje vlastitog
poslovnog prostora
• Posjedovanje određenog
znanja
• Postojanje tržišta
(potrebe bližeg ili šireg okruženja za obrtničkim proizvodima
ili uslugama)
• Prilika da si sam svoj
šef i da obrt organizuješ po vlastitoj želji
• Neograničen broj
zaposlenoh
• Jednostavnost
registracije obrta
• Jednostavnost vođenja
poslovnih knjiga
• Minimalna
ulaganja
Važnost obrta za pojedinca i društvo je
višestruka.
Pojedinac ima
mogućnost da se sam zaposli, stekne poslovnu neovisnost, da
kreira vlastitu budućnost po svojoj volji, da usavršava znanje
pri obavljanju obrtničke djelatnosti, da iskoristi vlastite
resurse i da ostvaruje pristojnu zaradu.
Društvo ima više
zaposlenih, siguran izvor poreza i doprinosa, pokrivenost
određenog područja obrtničkim proizvodima i uslugama, a samim
tim i manje socijalnih problema.
Najveća prednost je
u vidu samozapošljavanja i zapošljavanja članova porodice i
prenošenje obrtničkog znanja na nasljednike.
Procjena obrtničkog
potencijala vrši se individualno i slobodno.
U svakom čovjeku se krije sklonost za neko
zanimanje od intelektualnih usluga do izrade najfinijih
proizvoda. Neki su u bivšim firmama radili poslove za koje
imaju i određeno znanje, a neki su nešta radili iz hobija.
Svatko treba da sebe sam testira i otkrije svoje sklonosti i
mogućnosti.
Ne mora se imati ni
određena kvalifikacija o obavljanje obrta, jer postoji
mogućnost da se angažira stručno lice za poslovođu, a da
nosilac obrta bude organizator i tako posluje.
Glavni faktori za
uspješan obrt su:
• Zakonska
regulativa
• Povoljan poslovni
ambijent koji obezbjeđuje drušveno-politička
zajednica
• Pravilna procjena tržišta
i izbor lokacije
• Konkurentnost na
tržištu
• Kvalitet proizvoda i
usluga
• Pravilan odnos prema
kupcima, klijentima i društvu
• Vlastita
kreativnost
• Praćenje novih
tehnologija i usavršavanje u obrtu
Karakteristike obrtnika su:
• Visoka moralnost u
obavljanju obrta
• Potpuna odgovornost za
proizvode i usluge
• Čistoća i urednost
• Poslovanje u skladu sa
zakonima i kodeksima koje donose obrtničke
organizacije
• Poštivanje pozitivnih
zakonskih propisa
Povratak na
vrh
KAKO
DOĆI DO IDEJE ZA OBRT?
Ideja za obrt može
doći iz potrbe za samozapošljavanje i saznanja da na
određenom prostoru postoji potreba za obrtničkim proizvodima
ili uslugama.
Izvori ideja za brt
su veoma različiti. Uglavnom su od građana sa kojima
komuniciramo, udruženja obrtnika, obrtničkih komora, mjesnih
zajednica i općina.
Poslovnu šansu
potencijalni obrtnik procjenjuje sam ili uz konsultaciju
porodice i prijatelja. Nakon izvršene lične procjene poslovne
šanse potencijalni obrtnik ideju izlaže u svojoj obrtničkoj
organizaciji i u poslovnoj banci. Stručne osobe iz ovih
institucija prave plan na osnovu kojeg se poslovna ideja može
realizovati sa najmanje rizika. Ukoliko se postupi na ovaj
način uspješnost je daleko veća.
Kako se organizuje obrt ?
Za pravilan start
obrta neophodno je, između ostalog, odabrati i adekvatan način
i oblik organizovanja. U našim uslovima obrt je moguće
organizovati kao fizičko i pravno lice. U ovom materijalu je
pobrojano šta je sve potrebno za otvaranje kao samostalno
(fizičko lice), a za organizovanje u obliku pravnog lica nije
dato uputstvo.
Vrlo je bitno da su
oba vida organizovanja u pravilu u vlasništvu građana
(privatno vlasništvo). Organizacija obrta kao fizičko lice je
jednostavnija i jeftinija, a jednostavnije je i vođenje
administrativno-tehničke dokumentacije. Za organizovanje obrta
u pravnom licu potreban je kapital u iznosu od 2000,00 KM i
imenovanje direktora. Mnogim obrtnicima nije jasno da se
registracijom pravnog lice ne može otpočeti obrtnička
ili druga djelatnost dok se ne dobije rješenje nadležnog
općinskog organa o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova za
obavljanje određenog obrta. Dakle, pored sudske registracije
moraju se proći procedure koje se prolaze kod registracije
samostalnog obrta.Registraciju pravnog lica vrši nadležni
kantonalni sud. Prije odluke o obliku organizovanja
preporučljive su konsultacije u Obrtničkoj komori.
Kad se obrt
registrira obrtnik se unutar obrta organizira po vlastito
izboru i svoju organizaciju rada prilagođava prilikama na
tržištu i iskorištava vlastitu kreativnost.
Za što uspješnije
vođenje obrta, pravnu zaštitu, praćenje zakonskih propisa,
učestvovanju u donošenju mjera za unapređenje obrta,
zajedničkom sudjelovanju u raznim obrtničkim manifestacijama i
obrazovanju obrtnika neophodna je i učlanjenje obrtnika u
Obrtničke komore i udruženja.
Federalni zakon o
obrtu i postojeći kantonalni tu organizaciju propisuju kao
obaveznu. U našim uslovima i na osnovu nekih evropskih zemalja
ovaj sistem obaveznosti je neophodan iz više
razloga.
Radnici zaposleni
kod obrtnika organiziraju se u strukovne sindikate i u tim
organizacijama traže zaštitu svojih prava.
Obrtnici nemaju svoj
sidikat i zaštitu svojih prava jedino mogu tražiti u
obrtničkim komorama kantona i Federacije.
Kako se upravlja obrtom ?
Prednost samostalnog
obrta je vidljiva i kod upravljanja obrtom. Vlasnik obrta je
samostalan u odlučivanju i u jednom licu je sadržan čitav
mehanizam rukovođenja i upravljanja. Odluke se donose
samostalno, jednostavno i brzo.
Obrtnik je u
mogućnosti da obrt obavlja sam ili da angažira potreban broj
radnika koji smatra da je najracionalniji. Ima potpunu slobodu
izbora da svoje poslovanje organizira prema svojim
mogućnostima. U obrtu se izbjegava popularni menadžment, a
štedi se vrijeme i novac.
Upravljanje
financijama, tehnologijom i ljudima kod obrtnika je veoma
racionalno. Isto tako svi raspoloživi resursi su pod upravom
nosioca obrtničke djelatnosti.
Šta je tržište ?
Tržište je bliže i
šire okruženje obrtnika, domaće i inozemno tržište. Obrtnici
se obično baziraju na tržište bližeg okruženja u uslugama i
domaćeg tržišta u proizvodnji. Nažalost na domaćem tržištu
prisutnost naših obrtnika je minimalna.
Razloge za slabu
prisutnost obrtnika na domaćem tržištu treba tražiti, između
ostalog, i u slaboj organizaciji obrtnika, slaboj marketinškoj
prezentaciji obrtničkih proizvoda i usluga, nerazrađenoj
strategiji zajedničkih nastupa na tržištu, neuvezanosti
trgovaca i obrtnika, zastarjeloj tehnologiji i financiskoj
nemoći obrtnika.
Tržitem za obrtnike
morat će se pozabaviti sami obrtnici i obrtničke organizacije,
a od društveno-političke zajednice mora se tražiti stvaranje
povoljnijeg tretmana obrta i stvaranje boljeg poslovnog i
tržišnog ambijenta za obrtnike.
Kako se financira obrt?
Do sad poznati način
financiranja u oblasti obrta je samofinanciranje. Obrtnik je
od uvijek obrt počinjao sa vlastitim sredstvima angažirajući
porodičnu imovinu.
Ovakav način
financiranja je nužnost, jer ne postoji niti jedna poslovna
banka koja plasira sredstva obrtnicima pod povoljnim uslovima.
Sve banke i financiske institucije obrtnike tretiraju kao
obične građane i odobravaju pozajmice u malim iznosima sa
veoma visokim kamatama.
Nepoznato je da se u
bilo kojoj agenciji može napraviti biznis plan za samostalnog
obrtnika. Obično se svi bave izradom projekata za neka mala i
srednja poduzeća i prema nepisanom pravilu obrtnici su
uskraćeni za takvu vrstu usluga.
Nepojmljivo je da ni
u jednom razvojnom projektu niko ne pominje obrtnike. Tako je
u makroekonomskoj viziji BiH ovaj pojam
nepoznanica.
I ovdje se vidi da
se obrtnici nisu organizirali i da komunikacija sa
društveno-političkom zajednicom nije adekvatna.
Probleme
financiranja obrtnika moguće je rješiti samo institucionalno i
mora biti zadatak broj jedan u obrtničkim
organizacijama.
Kakve su odgovornosti obrtnika ?
Obrtnik za svoje
poslovanje odgovara svom svojom imovinom. To je potpuna
materijalna i moralna odgovornost.
Pored materijalno
financiske odgovornosti obrtnik ima i socijalnu odgovornost.
Ta odgovornost je vrlo bitna za obrtnika, njegovu porodicu,
uposlene radnike i njihove porodice.
Kakve su stimulacije za otvaranje obrta
?
Stimulativne mjere
za razvoj obrta postoje samo deklarativno od pojedinih
političaraa formalno pravne su sadržane u poreskoj
politici.
Stimulacija
razvoja obrta kroz poresku politiku se odnosi na oslobađanje
plaćanja poreza na dobit u prvih pet godina poslovanja
obrtnika. Tako se porez na dobit ne plaća za prvu godinu
nikako, za drugu se plaća 25% i tako dalje.
Kako se obrt počinje
sa minimalnim obrtnim kapitalom, a obrtnik prolazi kroz
početničke probleme od organizovanja do osvajanje tržišta ove
olakšice i nisu od velike koristi. Logično je da sa malim
kapitalom u samom početku nema značajne dobiti, a samim tim ni
velike štete za društvo koje je propisalo olakšice.
Ako se obrt želi
stimulisati morat će se poraditi na prijedlozima za
stimulisanje koji će biti odraz potrbe i stanja u ovoj oblasti
, a obrtnici moraju dati svoje viđenje ovog
problema.
U
zadnjih nekoliko godina postoje poticajna sredstva federalne
vlade, koja su propisana Zakonom, a koje vrlo uspješno
implementira federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i
obrta. Tako svake godine ovo ministarstvo raspisuje javni
poziv za dodjelu poticajnih sredstava i vrši odabir projekata
za dodjelu.
Zahvaljujući
ovim sredstvima velik broj obrtnika je stasao i unaprijedio
svoje poslovanje.
Povratak na
vrh | 
